Gvozdansko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gvozdansko
Gvozdansko na karti Hrvatska
Gvozdansko
Gvozdansko
Gvozdansko na zemljovidu Hrvatske
Županija Sisačko-moslavačka županija
Općina/Grad Dvor
Zemljopisne koordinate 45°08′17″N 16°12′40″E / 45.138°N 16.211°E / 45.138; 16.211Koordinate: 45°08′17″N 16°12′40″E / 45.138°N 16.211°E / 45.138; 16.211
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 69
Pošta 44440 Dvor
Pozivni broj + 385 (0)44
Autooznaka SK
Gvozdansko, Croatia.JPG
Gvozdansko

Gvozdansko je naselje u Hrvatskoj, nalazi se na pola puta između Gline i Dvora. Nalazi se podno Zrinske gore.

Povijest[uredi VE | uredi]

U naselju Gvozdanskom postoji starohrvatska utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. U njemu je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova utvrda se u 16. stoljeću postavila kao brana pred turske osvajače i njihove vlaške sluge s istoka. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješna pohoda na tu čvrstu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili nisu dobili.

Prema dostupnim podacima i zapisima,(kronikama) iz tog vremena utvrdu Gvozdansko branilo je 300 branitelja sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika (svega pedesetak) i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića. Na drugoj strani našla se vojska od 10.000 turskih napadača potpomognuta vlaškim četama.

U zapisima stoji: "Kad je pristigla glavnina osmanske vojske Ferhat-paša poslao je izaslanika do gradskih zidina s ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 sata napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom Hrvatske, a ni pomoć ni hrana nisu stizali do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se paša sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takvim okolnostima grad predati. No i u noći na treći dan opsade iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli. Te noći 12. na 13. siječnja ljeta 1578. Ferhat-paša zapovjedio je osobnoj straži da nalože još nekoliko vatri i donesu još bundi jer nije mogao zaspati od hladnoće, temperatura zraka toliko je pala da su i konji, koji su bili na otvorenom, počeli ugibati od hladnoće. Cijele noći čuli su se jezivi pucnjevi drveća, koje je pucalo od hladnoće, a u gradu u kojemu je sve utihnulo ugasle su i zadnje vatre, što je strašno uznemirilo turske izvidnice, koje su o tome smjesta izvjestile pašu. Paša je zbog bojazni da bi mogao uslijediti napad iz utvrde podigao uzbunu i pripremio svoju vojsku za obranu, no cijele noći, čas se grijući, čas motreći naizmjence, turski i vlaški vojnici bili su u strahu."

U osvit zore 13. siječnja 1578. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj snijegom. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti[1]. Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.

U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Gvozdansko ima 69 stanovnika, po nacionalnoj strukturi Hrvati čine većinsko stanovništvo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora / Damir Borovčak, 2012. g. / http://katalog.nsk.hr/
  • Viktimologija.hr Damir Borovčak: Ugledajmo se u hrabre branitelje Gvozdanskog!", 18. siječnja 2011.
  1. Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, str. 145.
  2. Fokus (poveznica neaktivna)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]