Gvozdansko (utvrda)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ostatci utvrde Gvozdanskog.
Pogled na ruševine utvrde s glavne ceste.

Gvozdansko je utvrda u Gvozdanskom. Sagradila ih je hrvatska plemićka obitelji Zrinskih.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Prvi se put spominje 1488. godine. Nikola III. Zrinski je poslije zajedno sa sinom Nikolom često obilazio rudnike i kovnicu novca.[1]

Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom napadaja na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo 1561. Malkoč-beg, 1574. Ferhad-beg te 1576. Kapidži-paša.[2] Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni Ferhat-pašom Sokolovićem bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578.. Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.[2] Stoga je ta opsada Gvozdanskog Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada.

Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za domovinu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i otpora protiv stranih osvajača. U hrvatskoj povijesti Gvozdansko igra ulogu sličnu onoj koju ima Masada u židovskoj, Alkazar u portugalskoj i Alamo u američkoj povijesti. Ova bitka zauzima posebno mjesto u hrvatskoj vojnoj povijesti pored one bitke za Siget 1566. gdje su se istakle hrvatske postrojbe pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. "The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan
  2. 2,0 2,1 Građevinar Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]