portal: Glazba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Glazbeni portal naslovna.svg

Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životu ljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.

Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrani članak
Prizor iz opere

Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović. Gotovca je – jednako kao i Angjelinovića – osobito nadahnula legenda o mladoj Mili Gojsalić, koja je 1530. u borbi protiv turskih osvajača hrabro žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova je opera praizvedena 18. svibnja 1952. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu: Gotovac je ravnao solistima, zborom i orkestrom, režirao je Tito Strozzi, a scenografiju i kostimografiju osmislio je i izradio Ljubo Babić. Naslovnu ulogu pjevala je Marijana Radev.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrani životopis
Ivo Maček.jpg

Zacijelo će mnogi hrvatski glazbenici i poštovatelji lika i djela samozatajnoga pijanista, glazbenog pedagoga, skladatelja i akademika Ive Mačeka (1914.-2002.) ove godine prigodnim tribinama i koncertima dostojno obilježiti 100. obljetnicu njegova rođenja. Svoje je bogato glazbeno znanje i iskustvo prenio mnogim naraštajima učenika i studenata glazbe u Zagrebu, posebice kao profesor Muzičke akademije. Bio je član žirija mnogih natjecanja mladih pijanista u bivšoj Jugoslaviji, ali i uglednih međunarodnih pijanističkih natjecanja. Nastupao je kao koncertni pijanist i solist uz pratnju uglednih orkestara u mnogim europskim državama, a kao komorni glazbenik često je koncertirao u glasovirskom triju sa Stjepanom Šulekom i Antoniom Janigrom, glasovirskom duu s Juricom Muraiem, te mnogim drugim hrvatskim i stranim glazbenicima.

Pročitaj cijeli životopis | Ostali odabrani životopisi

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Kategorije
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrana slika

Harp, MfM.Uni-Leipzig.jpg

Harfa u zbirci Muzeja glazbala Sveučilišta u Leipzigu
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Kako pomoći
Sudjelujte u dopuni započetih članaka:
Dopunite ih prema pravilima Wikipedije!

Kategorija:U izradi, Glazba


Figure rythmique croche hampe haut.svg
Zanimljivosti
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Slika trenutačne minute
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Vanjske poveznice


Figure rythmique croche hampe haut.svg
Portal.svg Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
   
:Portal:Glazba
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis
(osvježavanje prikaza stranice)