Portal:Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži


Coat of arms of Croatia.svg
Dobrodošli


Ovaj portal obuhvaća sve teme u vezi s Republikom Hrvatskom. Budući da je ovo Wikipedija na hrvatskom jeziku i da je stavljen naglasak na hrvatske teme, važno je da izmjene u vezi tih tema budu istinite i opširne, te je važna brižna primjena Wikipedijinih pravila ponašanja, poštovanje tuđih uvjerenja, te nastojanje oko nepristrane točke gledišta.


Cartella rossa.jpg
   
Força Croata.jpg

Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja Hrvatsku u vaterpolu. Ubraja se u jednu od najboljih svjetskih vaterpolskih reprezentacija.

Hrvatska vaterpolska reprezentacija je od stjecanja hrvatske samostalnosti do OI u Pekingu 2008. osvojila četiri medalje: zlato na SP u Melborneu 2007. i četiri srebra na OI u Atlanti 1996. i u Rio de Janeiru 2016., EP u Firenci 1999. i EP u Kranju 2003. Nakon OI 2008., hrvatska reprezentacija osvojila je medalje na 5 natjecanja u 2009. i 2010. godini, tj. na svim natjecanjima na kojima su nastupili u te dvije godine. Osvojili su zlato na EP 2010. u Zagrebu, dva srebra u Svjetskoj ligi 2009. u Podgorici i na FINA Kupu 2010. u Oradei te dvije bronce na SP 2009. u Rimu i u Svjetskoj ligi 2010. u Nišu, pod vodstvom izbornika Ratka Rudića, koji je na čelu reprezentacije od 2004. godine. Osvojili su dvije bronce 2011. godine na SP u Šangaju i u Svjetskoj ligi u Firenci.

Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka na svjetskom prvenstvu u vaterpolu u Budimpešti pobjedom protiv Mađarske od 8:6 u hramu svjetskog vaterpola, Nacionalnom plivačkom stadionu Alfréd Hajós na Margitinom otoku. Zlato su osvojili Marko Bijač, Ivan Marcelić, Marko Macan, Loren Fatović, Luka Lončar, Maro Joković, Ivan Buljubašić, Ante Vukičević, Andro Bušlje, Sandro Sukno, Ivan Krapić, Anđelo Šetka, Xavier García Gadea. Trener Ivica Tucak.

  • Hrvatski kapetan Sandro Sukno proglašen je najboljim igračem utakmice završnice u Budimpešti.

...Pročitaj cijeli članak


Cartella rossa.jpg
   

Znate li da ...

...se izraz „Dalmatinski tip obale” u svjetskoj znanstvenoj terminologiji koristi za obalu koja je po razvedenosti karakteristična Hrvatskoj.

... se u mjestu Cernoj pored Vinkovaca veća rijeka (Biđ) ulijeva u manju rijeku (Bosut) i da dalje od Cerne prema Vinkovcima teku pod imenom manje rijeke Bosut.

... da je rijeka Bosut rijeka bez jasno definiranog izvora.

...je Rijeka bila nezavisna država od 1920. do 1924. godine, te se za to vrijeme u gradu služilo hrvatskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim jezikom.

...je riječ „enciklopedija” prvi put u današnjem smislu upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić, 1559. godine.

Kalendar

9. ožujka 1712. - Hrvatski sabor izglasao je Hrvatsku pragmatičnu sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom.

13. ožujka 1572. - umro je renesansni pjesnik Petar Hektorović.

16. ožujka 1812. - rodio se biskup Juraj Dobrila.

31. ožujka 1991. - poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Portal.svg Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis